„Crnogorska ekonomska mašina se ponaša veoma opasno, i što se više novca obrće i pozjamljuje, a BDP više raste, istovremeno rastu nezaposlenast i siromaštvo“, saopštili su iz Banke hrane

Crna Gora ne radi ništa na prevenciji siromaštva, a malo toga za one koji u siromaštvu žive, ocijenili su iz nevladine organizacije (NVO) Banka Hrane povodom 9. avgusta, Svjetskog dana siromašnih.

„Crnogorska ekonomska mašina se ponaša veoma opasno, i što se više novca obrće i pozjamljuje, a BDP više raste, istovremeno rastu nezaposlenast i siromaštvo“, saopštili su iz Banke hrane.

Kako su naveli, taj crnogorsko paradoks ukazuje da je nešto pogrešno u samom konceptu ekonomskog razvoja, i da se nešto krupno treba mijenjati, i to odmah.

„Ako je Crna Gora 2006. imala samo 700 miliona eura, a ove godine će javni dug sa državnim garancijama preći četi milijarde, postavlja se ključno pitanje – gdje je Vlada potrošila 3,3 milijarde eura“, kaže se u saopštenju.

Očigledno je, kako se navodi, da taj pozajmljeni novac nije potrošen za otvaranje novih radnih mjesta, jer je nezaposlenost, prema zvaničnim podacima, skoro 18 odsto, a 2006. godine je bila 14 odsto.

„Očigledno je da se pozajmljene milijarde, koje ce vraćati naša djeca i unučad, troše na uvećanje bogatsva već bogatih, a da siromašni postaji još siromašniji“, kazali su iz Banke hrane.

Oni su upozorili da se broj ekstremno siromašnih u Crnoj Gori stalno uvećava.

„Ovi opasni trendovi – porast duga, nezaposlenosti i siromaštva, za Banku hrane predstavljaju crveni alarm koji zvoni na uzbunu“, naveli su iz te NVO.

Prema njihovim riječima, ekonomija koja ne stvara nova radna mjesta i ne povećava zarade, neminovno proizvodi sve više i više siromašnih.

„Ako pogledamo realne podatke, vidjećemo da je stvarnost još mnogo gora od slike koju Vlada šalje u javnost“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u martu plate primilo samo 110 hiljada zaposlenih, i da su ti podaci značajno drugačiji od onih koje, prema svojoj metodologiji, objavljuje Zavod za statistiku Monstat.

Iz Banke hrane su podsjetili da je, prema Monstatu, prosječan broj zaposlenih u prošloj godini iznosio 190 hiljada, a prosječna bruto zarada je bila 766 eura.

„Problem je kada se ove dvije bruto zarade pretvore u neto iznose, jer je prema Monstatu prosječna zarada iznosila 511 eura, dok je prema podacima Poreske Uprave 432 eura“, kazali su iz te NVO.

Kako su naveli, situacija da istovremeno rastu dug, nezaposlenost i siromaštvo, a da zarade opadaju, je neodrživa.

Iz Banke hrane su kazali da radno aktivnih ljudi u Crnoj Gori ima 320 hiljada, a plate prima samo 110 hiljada ljudi.

Prema njihovim riječima, od tih 110 hiljada ljudi, 60 hiljada zaradi prima iz budžeta i oni ne stvaraju novu vrijednost.

„Dolazimo do zaprepašćujućeg zaključka da 50 hiljada zaposlenih u privatnom sektoru izdržava 620 hiljada građana Crne Gore. Stvarnost je, na žalost, apsolutno drugačija“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u Crnoj Gori u 2017. bilo 38.597 nezaposlenih, 26.873 osobe su primale materalno obezbjenje porodice, deset hiljada penzionera primalo je penzije niže od 192 eura, dok je 36.639 zaposlenih primalo zaradu manju od 192 eura.

Kako su kazali iz Banke hrane, samo te tri kategroje stanovništva čine 112.109 osoba, koje imaju mjesečne prihode manje od apsolutne linije siromaštva, što tu stopu podiže na cijelih 18 odsto.

„Niko ne zna kako se broj nezaposlenih sa preko 50.263 iz 2017. smanjio na 38.597, jer je u istom periodu došlo do pada broja zaposlenih koji primaju zaradu. Ovo je još jedan paradoks zvaničnih statistika koji ukazuje na kozmetičko dotjerivanje i fingiranje stvarnog stanja“, naveli su iz te NVO.

Prema njihovim riječima, ako je poznato da prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,8 članova i da ima 1,2 zaposlena, onda je zaključak da je prosječna crnogorska porodica sa prosječnim primanjimana na ivici ekstremnog siromaštva.

„Ovde još nijesmo uzeli u obzir dugove stanovništva za struju od 120 miliona eura, ili 600 eura prosječno po brojilu, dugove bankama, rođacima i prijateljima, kašnjenja isplata alimentacija samohranim roditeljima i još mnogo troškova koji socijlano ugroženi građani plaćaju isto kao i najbogatiji“, istakli su iz Banke hrane.

Kako su naveli, pod pritiskom estremne gladi vjerski objekti i NVO otvaraju narodne kuhinje širom Crne Gore, čiji kapaciteti ni izbliza ne mogu da pokriju potražnju od najugroženijih stanovnika.

„Pomogli smo do sada 20.295 porodica, koje su mahom višečlane, što nas dovodi do cifre od oko 100 hiljada ljudi koje smo upoznali da žive u stanju nemaštine. Uradili jesmo dosta, ali ne i ono najvažnije – smanjili siromaštvo“, kazali su iz Banke hrane.

Oni su naglasili da se u koštac sa siromaštvom može uhvatiti jedino država, ukoliko ima političke volje za to, „pa se sa pravom pitamo, zašto ne iniciramo ili napravimo novu Strategiju za borbu protiv siromaštva“.

„Krajnje je vrijeme a i obavezali smo se Održivim ciljevima razvoja UN-a, čija smo potpisnica. Ništa ne činimo na preventiranju siromaštva, a malo toga za one koji u siromaštvu žive“, kazali su iz Banke hrane.

Svjetski dan siromašnih je, smatraju u toj NVO, prilika da se realno sagleda stanje.

„Statistički brojevi su fikcija, a siromašni ljudi stvarnost“, zaključuje se u saopštenju Banke hrane.

izvor: Mina news