“Ovaj zakon treba što prije da se usvoji, kako bi se što prije implementirao”, kazao je Sekulović.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da su Predlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću došli do optimalnog rješenja koje odgovora uslovima u Crnoj Gori.

“Svi znamo da sistem nelegalnog bogaćenja i danas funkcioniše. Niko ne treba da se plaši ovog zakona. On nije usmjeren protiv bilo koga. Usmjeren je samo protiv onih lica i one imovine koja je sticana nezakonito. Ne možemo da dođemo u situaciju da imamo visoke policijske funkcionere s kućama koje prevazile milionski njihova primanja”, kazao je Abazović na Okruglom stolu koji organizuju Kabinet potpredsjednika Vlade i ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Abazović je istakao da “imamo set anti-mafija zakona”, te da su se služili praksom zemalja iz susjedstva i iz EU.

On je pojasnio da u nekim zemljama ta praksa nema upotrebnu vrijednost kakva je bila u najavi, a da su oni išli konceptom da bi imali retroaktivnoat i da zakon profunkcioniše bez restrikcija sistema.

Državno tužilaštvo – posebno SDT – radilo je finansijske istrage, dodao je Abazović i kazao da će sada moći da vode posebne istrage protiv imovine.

“Da smo imali prije tri ili četiri godine ova rješenja, država bi prihodovala 10 ili 15 miliona eura. Ovaj zakon je vrlo važan u kontekstu borbe protiv organiovanog kriminala i korupcije. Svi dobronamjerni građani žele da Crna Gora profunkcioniše. Ne možemo isporučiti rezultate u poglavljima 23 i 24 ukoliko borba protiv kriminala i korupcije ne bude dobijala veće epiloge”, saopštio je potpredsjednik Vlade.

On je kazao da očekuje da će Skupština jednoglasno glasati za ovaj akt i pojasnio da je važno da konačno saznamo ko je i kako sticao imovinu u Crnoj Gori.

“Isto tako, osobe za koje se misli da su nelegalno stekle imovini, a nisu, imaće priliku da sa sebe skinu taj teret”, dodao je on.

Sekulović: Najvažniji zakonski tekst u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije

Ministar unutrašnjih poslova i koordinator Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava Sergej Sekulović je ocijenio da je ovo najvažniji zakonski tekst u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“S obzirom na crnogorsku realnost, svi svakodnevno možemo da vidimo da postoje ljudi s enormnim bogatstvom koje nije pokriveno realnim prihodima, a da se u odnosu na njih iz države ne dešava ništa”, kazao je on.

Sekulović je pojasnio da je osnovna ideja da u onom momentu kad se osnovano posumnja da postoji imovina za koju ne postoji realno pokriće, da ona bude tretirana tako što će se kroz građanski postupak oduzeti, bez obzira na krivični postupak. “To je za naše uslove gotovo revolucionarni poduhvat”.

“Jasno je da su finansijske istrage i oduzimanje imovine bili u drugom planu. Više se işlo na sporazume o priznanju krivice, nego da oduzmemo imovinu i pošaljemo poruku orgabizovanom kriminalu i njihovim nosiocima – da to što rade neće proći”, istakao je on.

On je dodao da moramo da iskažemo jasnu poruku da je borba protiv kriminala nešto čemu su iskreno posvećeni.

“U suprotnom, vrtjećemo se u krug. Ovaj zakon treba što prije da se usvoji, kako bi se što prije implementirao”, kazao je Sekulović.

Šoć: Ključna faza je primjena zakona

Savjetnik vicepremijera za pravna pitanja Ivo Šoć je kazao da je bilo vrlo važno da se obezbjedi zaštita tokom cijelog postupka, da sjutra ne bi gubili postupke pred međunarodnim sudovima.

“Ključna faza je primjena ovog zakona. Tužilaštvo ima iskustvo u finansijskim istragama. Imamo izuzetno obučeno organ za te istrage, i u dobroj smo poziciji. Novina je prelazak u građanski postupak, gdje će ulogu imati Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, tako da će u tom dijelu biti neophodna dodatna obuka. Zakon može već u idućoj godini dati dobre rezultate. Državni organi moraju sarađivati. Zakon može još da se poboljša u segmentu upravljanja imovinom. Kad dobijemo prvu presudu, tek onda ćemo osjetiti koliko je značaja ovog zakona”, saopštio je on.

Šoć je naveo da istrage nisu išle van Crne Gore, “što ćemo morati da ojačamo u primjeni ovog zakona”.

“Poznate su destinacije gdje se imovina krije. Biće potrebno u tom slislu ojačati rad Tužilaštva i policijd, da bi se pronalazila ta imovina van Crne Gore”, kazao je Šoć.

Marić: Potrebno je jačanje međuinstitucionalne saradnje

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić je istakao da imaju nalaze britanskih i njemačkih eksperata o predloženim izmjenama i da čekaju nalaz tužiteljke Slovenije.

“Važnu ulogu će imati FOJ, ASK, forenzičari… Potrebno je jačanje međuinstitucionalne saradnje i interoperabilnosti u postupanju. Odmah u trenutku otvaranja finansijske istrage uvešće se mjere obezbjeđenja i trajaće do kraja postupka, a razmišlja se da se produže i nakon donošenja presude”, saopštio je Marović.

Radulović: O ovim pitanjima da se povede računa

Advokat Veselin Radulović, kako kaže, vidi problem u tome što će ovaj zakon tretirati mnogo toga što nisu kriminal i korupcija na visokom nivou, te da je SDT imalo neke rezultate po pitanju oduzimanja imovine, “zakonski tekst im je omogućavao da ih dobije, ali oni nisu bili usmjereni na kriminal i korupciju”

“Prebacivanje tereta dokazivanja je opravdano, ali i slučajevima kad se radi o kriminalu i korupciji. Kad vidite šta je SDT oduzimalo, vidjećete da su se oduzimali plažni mobilijar, “koka kola”, “hajneken”…”, istakao je on.

Radulović napominje da treba povesti računa o kapacitetima Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, ali i da se ta institucija nikad nije pojavljivala u ulozi tužioca.

“SDT, koje bi trebalo da je specijalizovano za privremene mjere, nije se proslavilo po tom pitanju. Sad u to treba da se uključi Zaštitnik, koji nema znanje za to. Sugestija je da se o ovim pitanjima povede računa. Limit od 50.000 eura za otpočinjanje istrage nije dobro postavljen, prilično je nizak, ali ni on nije sporan ako ćemo se vezati za organizovani kriminal”, kazao je Radulović.

Ćalović Marković: Važno je pitanje kriminalizacije nezakonitog bogaćenja

Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković je istakla da joj je drago što “smo dočekali trenutak u kom neka Vlada predlaže ovaj zakon”.

“Važno je pitanje kriminalizacije nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Postoje dobra i loša iskustva iz drugih država. Važno je oduzeti imovinu, pogotovo onu koja može koristiti za dalje vršenje krivičnih djela. Međutim, važno je da se kriminalizuje nezakonito bogaćenje, da bi oni odgovarali”, kazala je ona.

Kako je kazala, kriminalizacija bi bila znak da je ova vlast spremna i da sankcioniše sebe.

“Pitanje je koliko se vraćamo unazad. Ključno je pitanje prvog miliona. Kad on dođe i opere se, lakše ga je miješati s dugim prljavim milionima i tako prati novac. Danas ne možete, bez teškim i krvavim radom, utvrditi šta se desilo s Bemaksom i Prvom bankom, jer se tu toliko stotina miliona obrnulo. Ako se vratimo samo nekoliko godina unazad, bojim se da nećemo imati neke rezultate”, saopštila je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, s granicom od 50.000 eura svaka kasirka i njen muž magacioner mogu biti predmet ispitivanja ovog zakona.

“S aktuelnim Tužilaštvom neće se dešavati ništa. Dio vlasti želi da ga stavi pod svoju kontrolu. Zato ovaj zakon može da se pretvori u politički bič”, kazala je Izvršna direktorica MANS-a.

Izvor: Vi