Oporezivanje penzija iznad nivoa prosječne zarade od 524 eura do kraja 2022. godine, ukidanje najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa, prihod od nelegalno stečene imovine, povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode, na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata da bi se znalo da li potiče iz legalnog prometa, nove su mjere poreske politike koje će se primjenjivati od 1. jula ove godine.

Te mjere trebalo bi da donesu budžetu dodatni novac uz već započeti projekat elektronske fiskalizacije poreskih registar kasa.

Ovo je definisano nacrtom budžeta za 2021. godinu u koji Vijesti imaju uvid.

Najvažniji ekonomski akt za ovu godinu danas bi trebalo da bude u formi predloga utvrđen na sjednici Vlade.

Prema podacima iz nacrta, koji mogu biti korigovani do konačnog utvrđivanja predloga na Vladi, ukupni primici budžeta zajedno sa depozitima su projektovati na 2,446 milijardi eura, od čega su primici dvije milijarde.

Izvorni prihodi su planirani na 1,87 milijardi, a izdaci na dvije milijarde. Deficit budžeta projektovan je na 138 miliona, kapitalni budžet na 203 miliona, tekuća budžetska rezerva 73,57 miliona, dok su nedostajuća sredstva projektovana na 575 miliona.

Vlada je krajem prošle godine odlučila da uđe u ovu godinu sa privremenim finansiranjem, a ministar finansija Milojko Spajić je nedavno naglasio da će predlog budžeta izvršna vlast parlamentu poslati do kraja marta.

Spajić je javnu potrošnju uspio da smanji za 170 miliona eura.

Izvjesno je da će se i u četvrti mjesec ove godine ući sa privremenim finasiranjem, a kada Skupština može usvojiti budžet još je neizvjesno.

Demokratski front kolegama iz vladajuće koalicije ispostavio je zahtjev da se prvo usvoje tužilački zakoni, da bi oni glasali za druge predloge, uključujući i budžet.

“Kako bi se u vrijeme krize povećao standard korisnika sa nižim iznosima penzija kroz isplatu jednokratnih pomoći, a ujedno i stvorili uslovi za redovnu isplatu svih socijalnih davanja u vrijeme krize, planirana je privremena mjera oporezivanja penzija preko neto prosječne zarade sa tri različite stope poreza i to na razliku između neto prosječne zarade i minimalne potrošačke korpe, na razliku između minimalne potrošake korpe i 797 eura i na razliku preko ovog nivoa. Posmatrano po postojećim iznosima penzija, oporezivanje bi bilo po sljedećim rasponima od 524,01 euro do 647 eura 15 odsto, od 647,01 euro 797 eura 75 odsto i preko 797,01 po stopi od 95 odsto. Oporezivanje penzija će imati uticaj na visinu penzija oko 10 hiljada korisnika korisnika od ukupno 124 hiljade korisnika”, objašnjeno je u nacrtu.

Po tom osnovu u budžet se očekuje 13,2 miliona eura, a od ukidanja najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa očekuje na godišnjem nivou oko 3,5 miliona eura.

Resor Spajića planira da prihoduje oko 20 miliona eura od nelegalno stečene imovine pojedinaca koji ne budu mogli dokazati njeno porijeklo, od povećanja akciza na duvan i duvanske proizvode očekuje se oko 16,8 miliona eura, od povećanja akcize na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju (35 eura po hektolitru) i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoled (0,6 eura po kilogramu) očekuje se oko četiri miliona jer će biti i veći PDV, dok je godišnji efekat akcize na proizvode šećera, kakao i sladoleda oko 6,2 miliona.

Povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića treba da donesu dva miliona eura. To povećanje, između ostalog, donijeće veću akcizu na pjenušava vina sa postojećih 35 eura po hektolitru na 40 eura po hektolitru, akciza na pivo biće povećana sa postojećih pet eura na sedam eura po zapreminskom sadržaju alkohola na hektolitar piva, osim za male pivare.

“Kako bi se suzbio nelegalan promet naftnih derivata, povećali budžetski prihodi, ali i kako bi se unaprijedio kvalitet derivata na tržištu, od prvog jula planirano je markiranje naftnih derivata. Za markiranje će se koristiti najsavremenije nano-tehnologije, a sam postupak podrazumijeva ubacivanje posebnih hemijskih elemenata u gorivo koji ne utiču na kvalitet goriva, ali omogućavaju da se utvrdi da li gorivo potiče iz legalnog prometa.Fiskalni efekat je 12 miliona”, piše u nacrtu budžeta.

Izvor: RTCG