Privrednom sudu je do sada podneseno sedam tužbi za  za nadoknadu štete nastale raskidom ugovora o koncesijama za izgradnju malih hidroelektrana.  Na osnovu tri tužbena zahtjeva, zatraženo je naknada štete u visiniu od  57 miliona eura – saopštio je ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić, podsjećajući da Vlada neće davati nove koncesije.

On je to saopštio odgovarajući na pitanje poslanika Miloša Konatara (GP URA) koga je zanimalo koliko je trenutno malih hidroelektrana u radu, koliko je ugovora raskinuto i tužbenih zahtjeva podnijeto po tom osnovu. Njega je intresovalo i koliki je iznos tih tužbenih zahtjeva, te što je do sada Vlada preduzela kako bi se ti problemi riješili i kakva je dalja politika Vlade vezano za male hidroelektrane.

Bojanić je kazao da su trenutno u radu 32 mini hidrolektrane, koliko su i zatekli kada su došli na vlast.

– Ova vlada neće davati nove koncesije i neće nastaviti politiku stare vlade. Dosadašnjim pristupom je pokazana velika neozbiljnost, a negativne posljediće će građani tek osjetiti – kazao je on.

Bojanić je  istakao da je do sada raskinuto 17 ugovora o koncesiji, od čega je pet raskinuto na osnovu sporazuma. Od tih 17, nova Vlada je raskinula 10, od čega jedan sporazumno.

– Mi smo napravili smo veliki korak. Vlada je napredlog ministarstva usvojila Uredbu o stavljanju van snage kojima se ukidaju subvencije za struju iz obnovljivih izvora. Nažalost to važi za nove koncesionare, ne možemo se vratiti unazad i poništiti sve ono što je bilo u skladu sa Zakonom o energetici koji je bio nakaradan. Dakle, više nema podsticanja za izgradnju novih objekata i nema podsticajnih cijena – kazao je on.

Bojanić je pojasnio da su Uredbom ukinuli podsticajne cijene i za one mini hidroele koje su već u fazi gradnje a nemaju licencu od Regulatorne agencije, ističući da ih je 13.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku su male hidroelektrane pravni problem.

– Kako izaći iz problema, kao se osloboditi nasleđa, a da to što manje košta državu. Drage bi volje raskinuo sve ugovore, ali mi treba pravni osnov – kazao je on, ističući da je svakiobjekat specifičan, te da ne mogu jednim dekretom sve da riješi, ali je uvjeren da će korak po korak doći do rješenja.

Bojanić je naglasio da Ministarstvo trenutno radi na  nacionaloj energetskoj i klimatskoj strategiji koja je, kao je istakao da će biti u skaldu sa direktivama EU.

– Prvi out u Evropi se radi strategija kojom se objedinjeno  postamtra i klima i energija. Vrlo je izvjeno da ćemo je završti do kraja godine, a to će biti krovni dokument za energetiku – poručio je on.

Konatar je odgovorio da je za njega jako značajno to što Vlada neće davati nove koncesije, te da je to značajan iskorak. Oni koji pričaju da se dolaskom nove vlasti nije se ništa promijenilo , kako kaže Konatar, treba da su svejni čuju ovu informaciju.

Auto- put do 30. novembra

Konatar je u dopunskom pitanju pitao da li će građani Crne Gore moći da koriste auto-put u toku ove godine, te da li su otvorili tajna dokumenta.

Bojanić je rekao da je ukoliko se nastavi sa ovom dinamikom rada, prioritetna dionica auto-puta Smokovac-Mataševo  biće završena do 30. novembra, što je i rok  predviđen aneksom 6.

– Kada smo došli na vlast, rok je bio probijen već dvije godine. Tranzicija vlasti, loša građevinska sezona….Ušli smo u pregovore. Najlakše bi nam bilo da kažemo da nećemo da se tim bavimo jer nismo mi odgovorni za to. Ali kao odgovorno ministarstvo mi smo pristupili razgovorima sa CRBC i Eskim bankom. Zajedničko rješenje je nađeno, potpisan je ankes 6 koji ima oznaku tajnosti u momentu dogovaranja. On je sada dosputan janosti, u njemu ništa spektakularno nema. U njemu piše da je rok završetka gradnje 30. novembar. S tim , što mi kao investitor zadržavamo pravo za naplatu penala od izvođača od izvođača od 16. novembtra prošle godine. Penali se dakle obračunavaju od tog perioda – podsjetio je Bojanić, koji je pohvalio i odnos Ambasade Kine prema tom projektu.

On ističe da je bilo  dilema oko tehničke dokumentacije.

– Postoji tehnička dokumentacija, koja je data inženjeru koji je verifikovao. Sad se vode razgovori oko ubrzanja dodjela dokumentacije Komisiji za tehnički prijem. Da tu ne kasnimo. Da ne završimo auto-put a da on nije tehnički pripremnljen, a fizički je završen – kazao je on.

Rekonstrukcija puta Bar – Kamenički most – Vladimirske krute

Poslanica Jovanka Laličić (DPS) je pitala Bojanića  da li i kada Vlada planira rekonstrukciju putnog pravca Bar – Kamenički most – Vladimirske krute, uzimajući u obzir da je Uprava za saobraćaj u avgustu 2020. sa opštinama Bar i Ulcinj zaključila sporazum o sufinansiranju rekonstrukcije ovog putnog pravca.

On je istakao da će reakonstrukcija reagionalnog puta Bar – Kamenički most – Vladimirske krute odložena je za 2022. godine, čemu je doprinijela pandemija koronavirusa, kao i nedovršeni postupak  eksproprijacije zemljišta, koja je u toku.

Bojanić je naglasio da će se novac za realizaciju tog projekta opredijeliti budžetom za narednu godinu.

Poslanica Danijela Đurović (SNP) pitala je Bojanića kada se može očekivati sveobuhvatno rješavanje problema mještana Mojdeža, gdje je bilo klizište u februaru 2004, te vodoizvorište u tom selu. Ona ističe dase mještani trenutno snadbijevaju iz hidro-tunelasa Potkop, odakle voda, kako navode, nije ispravna za piće.

Bojanić je saopštio da je postavljeno pitanje van nadležnost  Ministarstva kapitalnih investicija, te da je to nadležnost  Ministarstva poljoprivrede, šumarsvo i vodoprivrede. On je pročitao njihov zvaničan odgovor.

– Zakonom o vodama vodoznadbijevanje je u nadležnosti lokalne samouprave. Vlada je na predlog Ministarstva poljoprivrede finansira projekte vodosnadbijevanja, a koji se tičeu izgradnje objekata – kazao je Bojanić.

Bojanić je istakao da su uputili pitanja opštini Herceg Novom ali da nisu dobili odgovore.

– Ja mogu da pokrenem to pitanje na sjednici Vladi Crne Gore – kazao je on.

Poslanica Đurović je isakla da više ministarstva i cijela Valda bi trebalo da se pozabave tim pitanjem. Ona je pozvala ministre da posjete Mojdež i da se upoznaju sa situacijom. Ona je podsjetila da Potkop nije u sistemu javnog snadbijevanja i nijesu u nadležnosti lokalne samouprave.

 Lalićić je u proceduralnom reagovanju naglasila da poslanici namaju obavezu da znaju koja pitanje su u nadležnosti kojeg ministarstva,  već da su za to zadužene skupštinske službe. S obzirom na kompleksnost pitanja, kako je istakla,time bi trebalo da se bavi više ministarstava.

 

Bojanić traži parlamengtaru istragu o mogućnosti krivičnih djela u državnim firmama

Poslanik Dragan Ivanović (SNP) u pitanju ministru navodi da je on „prije neki dan“ izrazio „veliko nezadovoljstvo odnosnom tužilaštava i Skupštine prema“ njegovim informacijama „o mogućim zloupotrebama u državnim preduzećima“.

Bojanić je kazao da je u proteklih šest mjeseci Odjeljenje za borbu protiv korupcije predalo je 11 prijava, o mogećim postojanju krivičnih djela udržavnim kompanijama koje nadzire Miniszatrstvo kapitalnih investicija. Prema njegovim riječima, Skupštini je predato pet informacija o tome.

– Posljednja informacija koju je dobila Skupština tiče se postojanja mogućnosti krivičnih djela nastalih prilikom i i nakon zaključivanja ugovora sa pratećim aneksima za iznajmljivanje brodova AD Barska plovidba britanskoj kompanije “Si pavenir”. Pretnodno Skupštini su 22. janura dostavljene informacije o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa kupovinom dva broda na kredit za potrebe Crnogorse providbe AD Kotor i pozajmicama Vlade za otplatu krditnog duga. Istog dana dostavljena je informacija o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi sa kupovinom dva broda za kredit za potrebe Barske plovidbe AD Bar i pozajmicama Vlade za otplatu kredita – precizirao je Bojanić.

On je pojdsjetio da mnogo otplata – za Montenegro erlajnz, kao i za kupovu brodova, je išlo internim odlukama Vlade, bez održavanja sjednice.

– A u bilansima njihovim se knjižio prihod. Tako da je javnost bila zaobiđena – kazao je on, dodajući da je  to odljenjenje opravdalo svoje postojanje.

– Skupštini je 27. janura predata informacija o mogućnosti postajanja krivičnog djela u vezi sa prevozom robe i saobraćanjem prugama od strane željezničkog preduzeća “Montekargo” tokom novembra 2020. godine, a bez sertifikata o bezbjednosti. Išli su vozovi bez sertifikata o bezbjednosti. Zamislite tu neodgovornost. Skupštini je 5. februara dotavljena informacija o mogućnosti postojanja krivičnog djela prilikom zapošljavanja, isplate otpremnina društvu “Montekargo”  – kazao je Bojanić.

On je istakao da su poslnici dobili dovoljno informacija da otvore prlamnetarnu istragu,a li kako ističe, to se nije desilo. Bojanić je pozvao Ivanovića da inicira parlamentarnu istragu u svim navedenim slučajevima.

– Prioritetno u slučaju izdatih državnih garancija gdje je višenego očigledno da je djelovanje državnih organa i pojedinaca ugrozilo javni itres i dovelo do enormne štete po državni budžet. Mislim da će poslanicima biti zanimljivo da vide što se desavalo u kompanije “Montekargo”, počev od prevoza robe bez settifikata o bezbjednosti, ali i o partijakom poslovanju i nepotizmu – kazao je on.

Ministarstvo kapitalnih investicuija, prema njegovim riječima, je u proteklih 6 mjeseci predalo SDT-u osam informacija o mogućim krivičnim djelima i zloupotreba u državnim preduzećima.

– Tražili smo odgovor od SDT-a šta su konkretno preuzeli , a odgovor je stigao 22. jula u kome su naveli da su po pitanju sedam informacija formirali predmete i da se nalaze u fazi izviđaja – kazao je Bojanić, dodajući da SDT još nije uzeo u obzir prijavu “Montekarga”.

Poslanica Suzana Pribilović (DPS) pitaće ministra da li je upoznat da je državni sekretar njegovog resora imenovan za člana Odbora direktora privrednog društva Energogas.

Poslanica Tamara Vujović (DCG) pitaće ministarku javne uprave, digitalnog drušva i medije Tamaru Srzentić kako ocjenjuje učinke Strategije razvoja informacionog društva, da li aktuelna regulativa podržava e-poslovanje, da li se pristupilo izmjenama zakona i u kojoj se fazi nalazi taj dokument.

Izvor:Pobjeda