Formiranje Zajedničke radne grupe za obilježavanje granične linije Crne Gore i Kosova ostavlja prostora za mogućnost ad hoc revizije Sporazuma, jer je njen zadatak da koriguje sektore u pravcu Čakora i Kule, saopštio je profesor Đorđije Blažić.

         Predsjednici Crne Gore i Kosova, Filip Vujanović i Hašim Tači, potpisali su u petak zajedničku izjavu kojom su pozvali Skupštinu Kosova da ratifikuje Sporazum o državnoj granici potpisan u Beču 26. avgusta 2015. godine.

Blažič je kazao da je zajednička izjava zabrinjavajuća, jer, kako smatra, predstavlja de facto abdikaciju jače diplomatske pozicije koju je Crnoj Gori u odnosu s Kosovom obezbijedila Evropska unija (EU).

On je ocijenio da formiranje Zajedničke radne grupe za obilježavanje granične linije ostavlja prostora za mogućnost ad hoc revizije Sporazuma, jer je njen zadatak da “koriguje” sektore u pravcu Čakora i Kule.

“Pritom, Vujanovićevo pozivanje na Povelju Ujedinjenih nacija (UN) u izjavi je besmisleno, budući da Kosovo nije članica UN, pa time nije striktno ni obavezano odredbama Povelje”, kazao je Blažić.

Jasno je, prema njegovim riječima, “da član 7 bilateralnog Sporazuma o razgraničenju potpisanog u Beču avgusta 2015. ne predstavlja samo završnu fazu demarkacije, već ide dalje od obilježavanja postojeće granice, koja je trebala biti identična onoj utvrđenoj Ustavom SFRJ iz 1974. godine”.

“Crna Gora je, zahvaljujući ratifikaciji u crnogorskom parlamentu, a prije svega pritiscima EU na Prištinu, bila u svakom pogledu u boljem položaju, ali je zahvaljujući inertnosti vlasti, propustila priliku da iskoristi taj položaj i da brzo zatvori ovo pitanje u korist svojih građana”, kazao je Blažić.

Kako je dodao, Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan iznenada je unijela potpuno novu dinamiku u proces razgraničenja.

Blažić je rekao da izjava Tačija i Vujanovića, koju je nedavno usvojila kosovska Vlada, i predstojeća odluka Skupštine u Prištini na kojoj bi Sporazum trebao biti ratifikovan, predstavljaju ohrabrenje za građane Kosova, kojima se otvara put ka viznoj liberalizaciji EU.

Međutim, prema njegovim riječima, građani Crne Gore su u potpunosti ignorisani po ovom, kao i svakom drugom pitanju iz domena vanjske politike.

“Svakodnevno nam pristižu poruke uznemirenosti građana koji stanuju u pograničnom regionu, zabrinutih za svoja imanja”, naveo je Blažić.

On je podsjetio kako je zaštita teritorijalnog integriteta i suvereniteta primaran zadatak države, i da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva shodno članu 3 Ustava Crne Gore.

Blažić je ukazao da bilo kakva promjena granica na štetu crnogorskih građana stipulira održavanje državnog referenduma, u skladu sa članom 93 najvišeg pravnog akta.

“Neprihvatljivo je da se odluke ove vrste donose bez prethodno postignutog nacionalnog konsenzusa, što predstavlja još jedan dokaz o stepenu prezira vlasti prema volji građana”, rekao je Blažić.

Vlast, kako je rekao, “sve otvorenije i sve drskije pokazuje nezainteresovanost za stepen legitimiteta ozbiljnih odluka koje donosi”.

“Vrijeme je da se mudrom i uravnoteženom politikom napokon počnu štititi vitalni državni interesi, u skladu sa direktno izraženom demokratskom voljom građana”, poručio je Blažić.