U sudovima čeka više stotina slučajeva, kako bi se ustanovila praksa i na osnovu pravosnažnosti jedne donosile druge presude. Država bi zbog kršenja ljudskih prava mogla da plati milione eura odštete i sudskih troškova

 

Bivša Vlada Crne Gore na čijem čelu je tada bio Duško Marković povrijedila je pravo na privatan život sedamdesetšestogodišnjeg Bjelopoljca Žarka Boškovića, jer je u martu prošle godine, dok je bio u kućnoj samoizolaciji, objavila njegove lične podatke – ime, prezime i adresu.

To je prvostepena presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju, kojom je djelimično usvojena tužba, prve od nekoliko stotina koje su istim povodom crnogorskim sudovima pristigle u proteklih deset mjeseci.

Bjelopoljac je državu tužio tražeći simboličnu nadoknadu od 200 eura, a prvostepeni sud je obavezao Vladu da mu plati upola manje na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života.

Njegov advokat je najavio žalbu.

Država bi, zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji, za odštetu i troškove parnica mogla da izgubi milione eura iz budžeta. Ustavni sud u julu prošle godine utvrdio da je Vlada prekršila pravo na privatnost. Odštetni zahtjevi, prema saznanjima “Vijesti”, pojedinačno iznose i do 3.000 eura.

Objava Vlade uoči objavljivanja spiska

Precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku od 21. marta kada je Vlada objavila prva imena do 7. maja prošle godine, kada ga je povukla sa zvaničnog sajta, ne postoje.

Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove od sredine marta do 24. aprila više od 10.000 osoba je dobilo rješenje o obaveznoj samoizolaciji, ili karantinu. Akcija za ljudska prava (HRA) navodi da je prva lista sadržala više od 1.000 imena i da su objavljeni lični podaci najmanje 2.000 osoba.

“Neki izvori tvrde da je lista sadržavala i više od 6.000 imena”, objavila je HRA, pozivajući se na tekst portala ZDNet, 27. marta prošle godine, pod nazivom “Ova malena država objavljuje imena i lokacije građana u karantinu”.

Osuda nezakonite objave ličnih podataka našla se i u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu godinu. Ovo, međutim, nije jedini slučaj povrede prava na privatnost građana tokom pandemije Covida-19. Početkom aprila prošle godine u javnost je dospio spisak na kom su podaci 62 osobe iz Podgorice oboljele od koronavirusa i njihovi matični brojevi. Zbog toga je procesuiran, u međuvremenu i prvostepeno oslobođen, samo jedan zaposleni u podgoričkom Domu zdravlja. Iako je i Osnovni sud, u toj oslobađajućoj presudi od kraja prošlog mjeseca, tvrdio da Institut za javno zdravlje (IJZ) nije zakonito obrađivao podatke, niko od odgovornih iz te ustanove i Doma zdravlja nije procesuiran zbog toga.

Zastoj u sudovima, jer čekaju “obrazac”

Zbog objavljivanja spiskova imena osoba u samoizolaciji, podgoričkom Osnovnom sudu, kako su potvrdili “VIjestima”, podnijeto je 206 tužbi kojima se traži naknada nematerijalne štete za pretrpljene i buduće duševne bolove, radi povrede prava ličnosti, prava na privatnost, prava na zaštitu podataka o ličnosti i prava na poštovanje ličnog i porodičnog života.

Bjelopoljskom sudu podnijeto je 59. a iz Osnovnog suda u Baru “Vijestima” je rečeno da je u radu osam predmeta, sa ukupno 10 tužilaca.

Uz potvrdu da je jedan predmet (očigledno tužba Boškovića) prvostepeno okončan 18. maja djelimičnim prihvatanjem zahtjeva, predsjednik bjelopoljskog suda Radule Piper rekao je za “Vijesti” da je određen zastoj ostalih 58 postupaka, dok se prvi pravosnažno okonča.

Iz podgoričkog Osnovnog suda “Vijestima” su kazali da je “u većini predmeta, određen zastoj postupka, do pravosnažnog okončanja postupka u predmetu ovog suda P.br. 3757/20”.

To znači da i ovaj sud koristi zakonsku mogućnost da se, nakon pravosnažnosti u jednom slučaju, odredi sudska praksa po kojoj će se odlučivati i u ostalim postupcima.

“Ako je sudu podnesen veći broj tužbi u kojima se tužbeni zahtjevi zasnivaju na jednakom ili sličnom činjeničnom stanju i istom pravnom osnovu, sud može nakon prijema odgovora na tužbe na osnovu jedne tužbe sprovesti postupak, a sa ostalim postupcima zastati do pravosnažnosti presude donesene po tužbi na osnovu koje je postupak sproveden. Nakon pravosnažnosti presude… sud će u postupcima sa kojima je zastao odlučiti kao u toj pravosnažnoj presudi”, piše u Zakonu o parničkom postupku.

Advokatica Maja Živković kazala je “Vijestima” da su predmeti u kojima ona postupa u početnoj fazi i potvrdila da još nije uspostavljena sudska praksa o ovom pitanju.

„U radu su tri predmeta radi naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava ličnosti, preciznije zbog povrede prava na privatnost objavljivanjem ličnog imena i adrese lica koja se nalazilo u samoizolaciji, a do čega je došlo u martu 2020. godine. Nije mi poznato je li neki predmet pravosnažno okončan. Donedavno, nije bio “, kazala je Živković.

Ona je rekla da su odštetni zahtjevi od 2.000 do 3.000 eura.

„Još ne znamo kakvog će stanovišta biti sud kada je u pitanju visina koja se ima naknaditi, a ukoliko nađe da se radi o osnovanim zahtjevima“, pojasnila je Živković.

 

Izvor: Vijesti.me

Pješčić: Odluka Vlade za mene je bila veliki teret