Premijer Duško Marković kazao je da bilansi demantuju prognoze o propasti turističke sezone u našoj zemlji, navodeći da posljednji preliminarni zbirni podaci za prva četiri mjeseca pokazuju da smo uspjeli da po prvi put u istoriji registrujemo više od milion noćenja u tom periodu.

On je, odgovarajući na pitanje Miloša Nikolića iz Demokratske partije socijalista (DPS) kako ocjenjuje aktuelnu turističku sezonu, rekao da je mnogo neprovjerenih informacija i kampanja koje se plasiraju iz svakojakih izvora.

“Jedna je o propasti naše turističke sezone, ali bilansi demantuju takve prognoze, odnosno takvu kampanju čine besmislenom”, rekao je Marković.

On je podsjetio da je Crna Gora 2006. godine imala samo 31 hotel visoke kategorije, dok danas imamo 171 hotel visoke kategorije.

“U posljednje dvije godine izgrađeno je njih 35”, rekao je Marković, napominjući da je Crna Gora u posljednjih 12 godina svakog mjeseca otvarala po jedan hotel visoke kategorije.

U razvojne projekte na primorju, kako je rekao, od 2016-e je uloženo više od pola milijarde eura.

Premijer je rekao da raste broj turista u nacionalnim parkovima, kao i broj opsluženih putnika na crnogorskim aerodromima.

“Aerodromi su opslužili više od milion putnika, ili deset odsto više, a nacionalni avioprevoznik Montenegroerlajnz prevezao je pet posto više putnika. Nacionalni parkovi do 1. jula bilježe 35 odsto više turista”, rekao je Marković, uz konstataciju da sve to demantuje one koji govore da je sezona u kolapsu.

Crnogorski turizam je, kako je rekao, u punom zamahu.

Marković tvrdi da se turistička sezona u Crnoj Gori, zbog dobro osmišljene strategije širi na deset mjeseci.

Poslanika Socijaldemokratske partije (SDP) Raška Konjevića zanimalo je koliko će novo zaduženje od 500 miliona eura, koje je predviđeno Predlogom rebalansa budžeta, uticati na ukupan javni dug koji je tokom ove godine premašio 3,1 milijarde eura.

“Predloženim izmjenama Zakona o budžeta ne uvodi se bilo kakvo novo zaduženje koje će povećati javni dug Crne Gore u anrednim godinama. Naprotiv, ovdje je riječ o pažljivo osmišljenim mjerama otplate državnog duga, sa ciljem zamjene dijela dospjele glavnice povoljnijim sredstvima”, rekao je Marković.

On je saopštio da je tokom mandata ove Vlade otplaćeno više od 1,2 milijardi eura javnog duga, “a naredne godine planiramo otplatu još 520 miliona eura”.

Marković je rekao da je glavni cilj ekonomske politike Vlade povećanje kvaliteta života svih građana te da svjedočimo da je napravljen napredak, ali da za snažnije iskorake moramo nastaviti sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije I naše finansije učiniti dugoročno održivim.

“Namjera nam je da nastavimo sa daljim smanjenjem budžetskog deficita i stvaranjem uslova za opadanje javnog duga u srednjem roku”, rekao je premijer odgovarajući na pitanje poslanika Borisa Mugoše iz Poslaničkog kluba Socijaldemokrata i Liberalne partije.

Premijer je rekao da su mjere fiskalne konsolidacije, u prethodne dvije godine, dale dobre rezultate čemu svjedoči činjenica da su izvorni prihodi budžeta povećani za oko 260 miliona eura što predstavlja rast od 17%.

“Takođe, u istom periodu smo racionalnije trošili, pa smo stvorili prostor za povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte čijom realizacijom se ubrzava ekonomski rast i direknto utiče na kvalitetniji život svakog pojedinca. Efekti sprovedenih mjera fiskalnog prilagođavanja omogućili su smanjenje budžetskog deficita sa 5,8% BDP-a u 2017. godini na projektovanih 2,97% BDP-a u 2019. godini i obezbijedili da se novo zaduživanje vrši isključivo za finansiranje Kapitalnog budžeta i potrebe prijevremene otplate postojećeg duga. U isto vrijeme, omogućeno je ostvarenje suficita tekuće budžetske potrošnje, što ukazuje da je deficit budžeta nastao isključivo usljed realizacije kapitalnih projekata. O postignutim rezultatima u oblasti javnih finansija svjedoči i podrška međunarodnih finansijskih institucija (MMF i Svjetska banka). To je doprinijelo i poboljšanju kreditne pozicije Crne Gore, čime su se obezbijedili i povoljniji uslovi za pribavljanje sredstava na međunarodnom finansijskom tržištu, odnosno reprogram postojećih kredita uz velike uštede”, rekao je premijer.

Prošle godine u sjeverni region uloženo 340 miliona

Marković je saopštio da je u razvoj Sjevernog regiona samo prošle godine uloženo 340 miliona eura, i da je na našem Sjeveru u ovom trenutku aktivno 50 gradilišta.

“Plan je da se u ovoj godini uloži oko 90 miliona više, tj. 430 miliona eura. Samo na današnji dan na sjeveru imamo pedeset aktivnih gradilišta”, rekao je Marković odgovarajući na pitanje poslanika Ervina Ibrahimovića iz Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno” – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative.

Predsjednik Marković je rekao da je, kada je riječ o poljoprivredi od ukupno realizovanog Agrobudžeta u prošloj godini više od 50 % sredstava bespovratne podrške usmjereno prema Sjevernom regionu.

izvor: rtcg.me