Decenija suočen sa sve izraženijom migracijom stanovništva i drastičnim padom nataliteta posvjedočava i primjer opštine Berane.

Na to ukazuju i rezultati poslednjeg popisa koji govore da u beranskoj opštini trenutno živi 33.970 stanovnika, što je za 1.098 manje u odnosu na 2003. godinu, a čak za 10.000 manje nego 1981. Depopulacija stanovništva je posebno izražena na rurarnom području, gdje najnoviji rezultati izazivaju opravdani strah da će bijela kuga ubrzo zagospodariti u pojedinim mjestima. Na takvu konstataciju navodi i trenutna situacija u mjesnoj zajednici Kaludra, koja se prostire na dvanaestom kilometru od centra grada. Kaludra je, kao poznati stočarski i voćarski kraj, 1961. godine brojala 611 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na 267. Danas u Kaludri ima četrdesetak stalno naseljenih domaćinstava sa oko stotinjak stanovnika. Nagli odliv stanovništva iz ovog živopisnog i pitomog mjesta najbolje ilustruju podatak da je prošle godine stavljen ključ u vrata četvororazredne osnovne škole, koja je je 1972. godine brojala 105 đaka.
U poslednjih nekoliko godina školu u Kaludri je pohađao samo jedan đak. Nakon toga škola je zatvorena, što najbolje svjedoči da su došli teški dani za ovo mjesto koje je nekad vrvilo od djece i omladine. To je podatak koji ne ulijeva nadu da ovu mjesnu zajednicu dolaze bolji dani – navode mještani.
Raspoloživi podaci govore, da danas više Kaludrana živi u Beranama, nego u mjestu svog rođenja. Mještani navode da se demografska slika Kaludre drastično promijenila i pored toga što ovo područje raspolaže sa ogromnim prirodnim potencijalima. Oni su uglavnom saglasni da su slaba seoska infrastruktura, neadekvatno održavanje saobraćajnica u zimskom periodu, nedostatak radnih mjesta i nebriga društva u cjelini uzrokovali iseljavanje stanovništva.
– Nekad je Kaludra bila puna naroda, a danas prosto čovjeka uhvati tuga od samoće. Ljudi su se odselili u neke srećnije krajeve, jer ovdje nemaju nikakvu perspektivu za život. Tako je ovo područje u poslednjih nekoliko decenija napustilo čak 80 odsto stanovništva koje se uglavnom bavilo poljoprivredom i stočarstvom. Ostala su staračka domaćinstva i ako se iseljavanje nastavi ovakvim trendom ovi će krajevi ubrzo ostati pusti. Po mom dubokom uvjerenju do ovakve situacije je došlo zbog toga što država i društvo u cjelini nijesu preduzimali ništa u pravcu otvaranja radnih mjesta i unapređivanja uslova za život – naglašava predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Radovan Anđić. On misli da je sad uzaludno pokušavati da se učini nešto više u pravcu zaustavljanja sve prisutnijeg odliva stanovništva.
Čitava ova situacija zaslužuje neke duboke analize. Jer nekad je ovdje i pored mukotrpnog života bilo deset puta više stanovništva nego danas. Sad su stvorene određane pogodnosti, ali naroda nema. Trebalo je unaprijed predviđati šta se može desiti i preduzimati odgovarajuće mjere, a ne onda kad je za to kasno. Jednostavno nadležni su mnogo obećavali a tako malo radili – ističe Anđić.
Mještani ocjenjuju da uzroke iseljavanja treba tražiti u činjenici da raspoloživi resursi Kaludre nijesu stavljeni u funkciju razvoja lokalne zajednice. Kazali su da je sa prostora Kaludre decenijama eksploatisano ogromno šumsko bogatstvo, od čega lokalno stanovništvo nije imalo neke naročite koristi.
Radoslav Tanjo Ralević je ustvrdio da u kaludarskim šumama vlada prava anarhija i da nadležne službe ne preduzimaju nikakve mjere da stanje dovedu u red.
Imam preko 70 godina,ali ovakvog jada nijesam zapamtio.Nekad ovdje u Kaludri, dok je bila velika Jugoslavija, šumsko gazdinstvo je zapošljavalo 105 radnika koji su bili osigurani i redovno primali platu. Danas iz Kaludre niko ne radi, jer šumama gospodari šumska mafija koja ne okreće glavu na lokalno stanovništvo. Zato se nije čuditi što ovi krajevi ostaju pusti i što smo stavili ključ u školu – navodi Radoslav Ralević.

Potrebne stimulativne mjere

Mještani ističu da je zabrinjavajuće to što se malo računa posvećuje selu i poljoprivredi i što se ne donose posebne uredbe koje bi stimulisale mlade ljude da rade i žive od svog rada.
Koliko je društvo u cjelini krivo za sve prisutnije iseljavanje kriv je i narod, jer je sve manje mladih ljudi spremnih da rade ono što su radili njihovi preci. Svi traže neki lagodan život, zato sva naša sela polako izumiru. Nekad su ljudi pješke putovali od Kaludre do Berana i sve su to prihvatali kao normalno. Danas svi skoro imaju auta i opet nije dobro. Malo je onih koji hoće istinski da se posvete radu. Svi hoće da žive na gotovo. Možda bi se stanje popravilo ako bi se uvele neke posebne stimulativne mjere, gdje bi mladi ljudi dobijali garancije da će, kroz otkup tržnih viškova, unovčiti svoj rad. Očigledno je da se nešto mora mijenjati jer Kaludra ničim nije zaslužila da joj se ovo dešava – poručili su mještani.

Izvor i foto: Dan