Najpopularnije utočište nudista u regionu, a i šire, Ada Bojana suočeno je sa problemom slobodnog ulaska gostiju i mještana i ukidanjem naplatne rampe kojom bi se remetio mir nudista. Naplaćivanje ulaska u to nudističko naselje postojalo je od kada postoji nudizam na Adi. Međutim, Javno preduzeće Morsko dobro je nedavno podnijelo inicijativu za ukidanje rampe na ulasku što bi kako su nam kazali iz HTP Ulcinjska rivijera, koje gazduje Nudističkim naseljem Ada Bojana, nanijelo veliku štetu njihovom preduzeću jer bi to ugrozilo privatnost nudistima.

Peticija

Ljubitelji nudizma i tradicionalni gosti nudističkog kampa na Adi Bojani pokrenuli su peticiju protiv uklanjanja naplatne rampe i za to skupili već 200 potpisa. Kako su kazali, uklanjanjem rampe otjerali bi se nudisti.

Ada je, kako su poručili, kulturno dobro po kome je Crna Gora poznata i prepoznata u međunarodnim okvirima.

Kako je Pobjedi kazao predsjednik Opštine Ulcinj Aleksandar Dabović ukidanjem rampe desila bi se kulturološka majorizacija.

“U duhu dualizma Dalekog istoka u svemu dobrom postoji nešto loše i u svemu lošem postoji nešto dobro”, kazao je Dabović.

A put do nudističke oblasti i plaže na Adi Bojani vas vodi preko mostića do naplatne rampe gdje treba da platite kartu za ulazak od pet eura po vozilu. Ako dolazite kao posjetilac tj. nemate namjeru da noćite na Adi Bojani tih pet eura vam se ne vraća u suprotnom cijena karte će vam biti refundirana na izlasku sa ostrva.

Kako je Pobjedi kazao izvršni direktor HTP Ulcinjska rivijera Bojan Đakonović njihova plaža je kategorisana kao plaža posebne namjene i ukoliko im ukinu rampu ukinuće im i nudizam.

“Polazeći od činjenice da su apsolutno svi nudistički centri zatvorenog tipa i u njima borave isključivo gosti hotela ne vidim razlog da tako ne bude i na Adi. Sticajem okolnosti put koji vodi do Nudističkog centra Ada Bojana, most, rasvjetu i ostalu infrastrukturu izgradilo je ovo preduzeće, a koje sada koriste i ostali pružaoci usluga, tako da kontrola ulaska na ostrvu i naplata predstavljaju jedini način odbrane od masovnog turizma i svih ostalih štetnih posljedica koje on nosi”, kazao je Đakonović.

Na sreću svih ljubitelja Ade, napominje da u njihovom naselju borave visokoplatežni gosti iz cijelog regiona i Evrope kao i mnogi poznati glumci, muzičari i ostali umjetnici.

Đakonović se nada da će u narednom periodu doći do pravog i prihvatljivog rješenja sa nadležnim institucijama koje kreiraju turističku strategiju Crne Gore.

“Sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Direktoratom za turizam i Morskim dobrom održavamo intenzivnu komunikaciju iz koje crpimo optimizam”, kazao je Đakonović.

Na osuđivanja drugih da se naplata ne vrši legalno tvrdi da na rampi stoji najnovija kasa koja je direktno povezana sa Upravom prihoda i carina.

“Kasa je i prije uvijek bila tu. Ja sam čak donio uredbu da u slučaju ako koja god inspekcija utvrdi nepravilnost da će naplatioc na rampi direktno snositi posljedice i biti pokrenut disciplinski postupak protiv njega, tako da im se ne isplati da se igraju sa poslom”, kazao je Đakonović.

Koordinator Morskog dobra za Bar i Ulcinj Omer Bajraktari kazao je Pobjedi da su na primjedbu građana, 18. juna izvršili kontrolu u zoni morskog dobra u Opštini Ulcinj na lokaciji Ada Bojana i konstatovali da je na lijevoj obali rijeke Bojane, neposredno nakon mosta postavljena kontrolno-naplatna rampa i portirnica od daščanih konstrukcija površine oko tri metra kvadratnih, na kojoj se vrši naplata ulaska u nudistički kompleks Ada Bojana, odnosno kupalište posebne namjene koje koristi HTP Ulcinjska rivijera A.D. Ulcinj.

“Izmjenama i dopunama programa privremenih objekata, a ni Atlasom crnogorskih kupališta, na ovoj lokaciji nije planirano postavljanje kontrolno naplatne rampe, odnosno portirnice. Uvažavajući da su sadržaji na ulazu u nudistički komleks Ada Bojana, postavljeni bez saglasnosti i odobrenja nadležnih institucija, Javno preduzeće je uputilo zahtjev za kontrolu prostora nadležnim inspekcijskim organima kako bi preduzeli radnje iz svoje nadležnosti i povratno informisali ovo Javno preduzeće o preduzetom”, kazao je Bajraktari.

On je takođe naglaio da će zbog loše finansijske situacije HTP Ulcinjska rivijera truditi se da nađu neko alternativno rješenje.

Građanski aktivista Bobo Stanišić, koji kako je istakao nije vezan za političke partije, pokrenuo je zajedno sa prijateljima ,,Peticiju protiv ukidanja rampe na ulazu na Adu Bojanu“. Ističe da bi ukidanjem rampe nudizam nestao i da bi se desila sutomorizacija kako bi se zadovoljili neki tuđi interesi.

“Mi smo Jaglika iz ,,Ljepote poroka“ koju suprug Luka hoće maljem preko pogače”, kaže za Pobjedu Stanišić dodajući da bi rampa značila ubijanje jedne mirko nacije, kulture nudizma.

“To bi bilo ubijanje jednog najljepšeg dijela Crne Gore. Nije to rampa koja tu tek tako stoji trivijalno. Tu bi pobijedila jedna ružnija strana Crne Gore iz filmova Živka Nikolića”, kazao je Stanišić za Pobjedu.

Zaštita

On naglašava da je to mjesto gdje se brani nekadašnja Jugoslavije gdje postoje sve nacije zajedno, nudistička zajednica u kojoj nema nacionalizma.

“Sa druge strane ta rampa je tema svih tema svih nudista koji tu dolaze decenijama. Ta rampa nas štiti koliko može, ali ni to nije dovoljno. Mnogi vjerni nudisti su nas napustili 2001. kada je te godine bila ukinuta rampa. Mnogo dobrih gostiju otišlo je za Rovinj. Svi su rekli da je Ada divna, ali da oni više ne mogu da trpe te zlonamjerne poglede… Rampa je tada vraćena i situacija se koliko toliko popravila”, istakao je Stanišić.

Međutim građanski aktivista Džemal Perović tvrdi da je pobrkan red koraka.

“Kada smo mi radili monitoring, doznali smo da kupalište na Adi za koje svi znamo da je ekskluzivno nudističko kupalište nije imalo satus specijalnog kupališta što je trebalo da ima, a to se uređuje na prijedlog Morskog dobra, a nadležno Ministarstvo daje odobrenje. Ono tada nije imalo taj status, mislim da ni sada nema, jer je tamo ipak mješovita plaža”, tvrdi Perović za Pobjedu.

Ističe da cijelo ostrvo nije nudističko i da treba strogo odredi koji je dio nudistička plaža, da se za to traži specijalno kupalište i da se naplaćuje sami ulazak na tu plažu.

“Inače ova rampa nema nikakvog smisla. Mi smo dokazali da se krši zakon i da je ona na javnom putu za što postoji rješenje jedne inspektorke od prije četiri, pet godina po kome je rampa nelegalna”. kazao je Perović koji tvrdi da je i zloupotrebljavan i novac od naplate ulaska i da treba ispitati gdje su išla ta sredstva.

Brend

Direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga nije bio upoznat sa incijativom Morskog dobra o sklanjanju rampe i smatra da su svakako trebali da ih kontaktiraju.

“Prije par dana naša ženska nudistička plaža je izabrana u top 10 najboljih nudističkih plaža svijeta. Koliko nas to raduje toliko nas i obavezuje. Raduje nas što su sa neke strane adrese potvrdili nešto što imamo. Sada kada nas drugi prepoznaju, pozivaju nas da treba više, korektnije, intenzivnije i sa većom pažnjom da se ponašamo prema plažama koje su naš brend, a to važi i za plažu Ada Bojana”, kazao je Hajdinaga i dodao da to treba da bude utočište za one ljude koji su izabrali takav vid odmora.

“Dijelim mišljenje da ih treba ostaviti na miru. Ne znam da li je moja poruka jasna, ali nudistička plaža je namijenjena nudistima i ostavimo je njima a mi ostali, da nađemo svoju adresu”, poručio je Hajdinaga.

Stanišić: Nudisti imaju stečena prava

Kako je naglasio Stanišić nudisti imaju stečena prava kao i sve nacionalne manjine u Crnoj Gori.

“Kao mikronacija imamo pravo i na leks specijalis jer smo kultura koju treba zaštititi na poseban način. Tako i taj zakon ukoliko postoji po kojem treba ukinuti rampu nije pravedan jer ne gleda širu dobrobit za društvo i kulturu”, poručio je Stanišić.

Sve je počelo 1972.

Nekada je bio samo sprud. Na sprud se nasukao brod. Preko broda se gomilao pijesak sa rječnim nanosima. I tako je nastalo ostrvo… Triangl poznat kao Ada Bojana koji sa dvije strane opasava rijeka Bojana, a sa treće Jadransko more.

Do 1972. godine tu je bila pogranična zona, a onda su braća Halgat iz Njemačke procijenila da je ovo idealno mjesto za razvoj naturizma. Njihova agencija ,,Miramare“, specijalizovana za nudizam, uložila je blizu pola miliona njemačkih maraka za izgradnju 50 drvenih bungalova. Ispostavilo se da je mnogo veća potražnja pa su ubrzo prošireni kapaciteti i izgrađene i bijele vile. Desetak godina kasnije u Adu je investirao i Fond za obnovu i razvoj pa je početkom osamdesetih u hotelu na Adi moglo da se smjesti hiljadu ljudi i još toliko u auto-kampu.

Zlatno doba turizma Ada Bojana je proživjela osamdesetih godina. Tada je u ljetnjim mjesecima svakodnevno tu boravilo od hiljadu i po do dvije hiljade ljudi, uglavnom iz Njemačke. Prve grupe gostiju na Adu su stizale u aprilu, a posljednje odlazile krajem oktobra. Čak i danas na Adu dolazi nekoliko parova iz Njemačke koji Adu pamte od njenog otvaranja.

Izvor: Cdm