Kašnjenje u otvaranju poglavlja 27 ne mora da znači da će pregovori o njemu biti dugi, ocijenio je predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Adrijan Vuksanović, naglašavajući da otvaranje poglavlja ne zavisi samo od spremnosti države kandidata.

Vuksanović je agenciji MINA, na pitanje da li je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 27, rekao da je ono smatrano za najveći izazov u pregovorima od početka pregovaračkog procesa.

„Prije svega zbog neophodnog finansijskog okvira koji pokriva aktivnosti u ovoj oblasti, a koji, prema nekim saznanjima, iznosi i preko milijardu EUR“, kazao je Vuksanović.

On je naglasio da investiranje u životnu sredinu nije gubitak, već pametno investiranje koje dugoročno štedi novac.

Vuksanović je istakao da pripreme za otvaranje poglavlja 27 nijesu zadatak samo Vlade i parlamenta, već cjelokupnog društva, u smislu da zdrava životna sredina ne zavisi samo od državnih struktura, već i od svijesti građana.

Osim toga, kako je naveo, zdrav životni ambijent se, na nivou same Evropske unije (EU), konstatno unaprjeđuje, pa je moguće da će i potreba za ulaganjem u toj oblasti rasti.

„U svakom slučaju, otvaranje poglavlja nije samo vezano za spremnost države kandidata, već u krajnjem zavisi od saglasnosti svih država članica. Dakle, politička volja država članica određuje kada će neko poglavlje biti otvorena“, kazao je Vuksanović.

Na pitanje može li kašnjenje u otvaranju poglavlja 27 da bude nagovještaj i dugih pregovora o njemu, Vuksanović je rekao da ne mora da znači da će tako da bude.

„Ne mora da znači. Trenutno se ulažu napori kako bi se poglavlje otvorilo krajem godine, do kraja austrijskog predsjedavanja, ali, kao što sam već rekao, ne zavisi isključivo od nas“, kazao je Vuksanović.

Upitan zbog čega, po njegovom mišljenju, to poglavlje još nije otvoreno, i koji su najveći izazovi, on je rekao da su u pitanju ogromni finansijski izdaci, da nije jednostavno odrediti finansijsku konstrukciju, i da je potrebno regulisati kompleksna pitanja, poput kvaliteta vazduha i otpadnih voda.

„Zahtjevi i pravni akti koje treba implementirati su kompleksni, ali treba uzeti u obzir i činjenicu da se pravna tekovina u oblasti životne sredine konstantno mijenja“, dodao je Vuksanović.

On je podsjetio da neke zemlje, poput Hrvatske ili Bugarske, i nakon ulaska u EU realizuju obaveze iz tog poglavlja u okviru takozvanih prelaznih razdoblja, što znači da ga nijesu formalno zatvorile, odnosno zaokružile na način koji podrazumijeva potpuno poštovanje i ispunjavanje principa i standarda.

„Bez želje da ulazim u detalje pregovaračke pozicije, koja je internog karaktera, Crna Gora se obavezala da će do 2035. godine u potpunosti uskladiti sistem sa evropskim standardima, prije svega vezano za izgradnju infrastrukture u oblasti otpadnih voda i otpada“, kazao je Vuksanović.

To, kako je naveo, povlači potrebu obezbjeđivanja značajnijih finansijskih sredstava, ali i duže vrijeme realizacije kapitalnih investicija.

„Više o tome još nijesmo u prilici javno da govorimo“, dodao je Vuksanović.

Komentarišući dosadašnje rezultate u oblasti zaštite životne sredine, on je rekao da je Crna Gora, donošenjem Nacionalne strategije za poglavlje 27, zajedno sa Akcionim planom za period 2016-2020, još prije dvije godine ispunila mjerilo za otvaranje tog poglavlja, a početkom ove godine predata je pregovaračka pozcija.

Najviše izazova je, smatra Vuksanović, u oblasti kvaliteta voda.

„I to izgradnje postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i izgradnje infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava, najviše zbog finansijske konstrukcija koja je potrebna“, dodao je on.

Vuksanović je podsjetio da i u Izvještaju Evropske komisije za ovu godinu stoji da Crna Gora u budućnosti treba posebno da se fokusira na životnu sredinu i klimatske promjene, posebno u smislu jačanja kapaciteta.

Na pitanje da li Crna Gora ima stručan kadar kada je u pitanju zaštita životne sredine, koji bi odgovorio svim izazovima i obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, Vuksanović je podsjetio da je ona jedna od rijetkih država, koja za ustavno određenje ima da je ekološka država.

„To je i privilegija i obaveza, istovremeno. Ponoviću da je zdrava životna sredina potreba svih nas. Mi zajedno odgovaramo na izazove i obaveze koji se od nas očekuju, i to je jedini način da imamo rezultat“, kazao je Vuksanović.

On je rekao da vjerujem da stručni ljudi u resornom ministarstvu i predstavnici pregovaračke strukture savjesno rade svoj posao i, koliko je u njihovoj mogućnosti, ispunjavanju ono što se od njih očekuje.

„Ali, naravno mjesta za napredak i dodatno usavršavanje uvijek ima“, dodao je Vuksanović.

Tekst je napisan uz finansijsku podršku Evropske unije kroz realizaciju projekta “Dealing with ethics and fake news” pod oznakom IPA2018/397-252. Sadržaj je isključiva odgovornost Agencije MINA i ne mora nužno odražavati stavove EU. Tekst se može preuzimati uz obavezno navođenje izvora.